Intermedijalna perspektiva romana Imotski kadija 
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 11 | Nivo: Internacionalni fakultet u Novom Pazaru

“ Bosanskohercegovački pisci dosta nevoljko i sporo prihvataju u širim evropskim i svjetskim relacijama već od šezdesetih godina uveliko prisutne postmoderne tendencije, nastale s jedne strane kao reakcija na modernistički pretjerano složen i teško razumljiv način izražavanja, te, s druge strane, kroz naglašen trend intertekstualnog i metatekstualnog okretanja književnosti kako vlastitom dijahronijskom univerzumom tako i povijesnoj vertikali drugih oblika kulturne proizvodnje uključujući i neumjetnički diskurs, što omogućuje najrazličitija intermedijalna preplitanja i brisanja granica među književnim rodovima.”
Naznake ovog zaokreta u književnosti mogu se uočiti, između ostalih, i u djelima Irfana Horozovića, poznatog savremenog bošnjačkog pisca. Ono što ga izdvaja od drugih pisaca jeste ta neobičnost pripovijedanja, veza između junaka iz djela i njega samog pa i to što je svaka njegova knjiga zapravo on, prepoznavanje sebe i drugih.
“ Uknjiževnom opusu velikog pisca postoji jedna knjiga koja se obično smatra njegovim “glavnim” djelom, u kojoj je sublimirana suma njegovih sveukupnih umjetničkih napora i u kojoj su njegova poetička stremljenja i misaona pregnuća pronašla svoj najpotpuniji izraz.”
Imotski kadija uspostavlja intertekstualnu vezu sa najpoznatijom bošnjačkom baladom Hasanaginicom, iz koje uzima jedan lik i ispisuje njegov intelektualni, emocionalni, psihološki, etički, ali i događajni životopis, pri čemu se rasvetljava balada kao drama velikog nesporazuma i velike ljubavi sa tragičnim završetkom. Naime, osnovni podsticajni motiv za pisanje ovoga romana upravo i jeste ova prelijepa balada.
U ovom radu posebnu pažnju ću posvijetiti intermedijalnoj perspektivi romana, njegovoj vrijednosti i povezanosti sa cjelokupnom književnom baštinom Bošnjaka, od epskih krajiških pjesama i njenih junaka, preko dramatičnog zapleta čuvene balade, zatim razmišljanja nad Pruščakovim Temeljima mudrosti o uređenju svijeta, pa do mističnih sufijskih motiva iz poezije pisane na orijentalnim jezicima.
ŽIVOT I DJELO IRFANA HOROZOVIĆA
“ Kako piše Irfan Horozović? Ili još preciznije: šta je ono što Irfan Horozović piše u svojim knjigama?... To, najprije, jeste neka biografija, jer stalno govori o ljudima, katkad detaljno, katkad uzgred, u mimohodu, ali opet precizno i sa posljedicama: kao kad strijela okrzne rame, a ipak ostavi ožiljak za cijeli život! Jasnije nego što ostavi traga druženje s nekim ljudima kroz cijeli život. S druge strane, pisanje o drugima uvijek je i govor o sebi.”
Dramski tekstovi su mu izvođeni na radiju ( Šesta smrt Benjamina Talhe, Zadovoljština, Kuburović, Posuđena rečenica ), u teatrima ( Ružičasta učiteljica, Soba, Pehlivan Arif Tamburija, Šeremet, Proba, Tri Sabahudina ) i na televiziji ( Šeremet ). Dobitnik je nagrade Sedam sekretara SKOJ-a (1972), Nagrade grada Banje Luke (1980), Nagrade Udruženja književnika BiH (1988)…
Zastupljen je u brojnim antologijama pripovjetke, poezije i drame, te prevođen na više jezika.
Poznati su mu romani: Talhe ili Šadrvanski vrt, Kalfa, Berlinski nepoznati prolaznik, Sličan čovjek, Rea, Imotski kadija i dr.
Živi u Sarajevu.
IMOTSKI KADIJA – KNJIGA PUTA I KNJIGA O PUTU

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]